NASLOVNICA O NAMA KONTAKT PRIJAVA REGISTRACIJA ENHR
PARK PRIRODE VRANSKO JEZERO
Sjeverna Dalmacija
Kralja Petra Svacica 2, Biograd
+385(0)23 38 31 81
+385(0)23 38 64 53
-
 
 

Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Njegov položaj je jedinstven jer se pruža paralelno s Jadranskim morem, što daje prekrasnu sliku putnicima koji prolaze jadranskom magistralom između Šibenika i Zadra. Područje Parka prirode Vransko jezero prostire se na 57 km2, bogato je  staništima ptica vodarica i osebujno je po svojoj bioraznolikosti. Zbog svoje velike ekološke vrijednosti uvršteno je i na listu važnih ornitoloških područja u Europi. Po svojim karakteristikama ono je  kriptodepresija jer mu je površina vode iznad, a dno udubljenja ispod razine mora.

To je jedinstven spoj kopna i vode koji pruža utočište najraznovrsnijim biljkama i životinjama nudeći im sve što je najpotrebnije za život. Obrastao je travom, rogozom, šašem i trskom. Trajno cvijeće je svih boja koje oblijeće mnoštvo leptira, vretenaca i ostalih raznovrsnih kukaca što pogoduje životu ptica tijekom cijele godine.To je područje posebno bogato raznolikošću ornitofaune, a do sada je zabilježena 251 vrsta ptica od kojih 102 vrste gnijezde na području Parka. Među pticama gnjezdaricama nalaze se četiri vrste ugrožene vrste na europskoj razini i sedam vrsta ugroženih na nacionalnom nivou. Za neke od tih ptica Park prirode Vransko jezero je jedino gnijezdilište u mediteranskom dijelu Hrvatske. Područje Parka je i vrlo važno odmorište i hranilište za cijeli niz europskih ugroženih vrsta, a na zimovanje ovdje redovito dolazi više od 100 000 ptica vodarica. Uz ptice, vrijednost parku daju i ribe u jezeru.

Klima

Klima je tipično mediteranska čije su karakteristike: blage i razmjerno kratkotrajne ali i kišovite zime, te suha i vruća ljeta. Köppen ovu klimu naziva ''klimom masline'', a u prirodnim i poluprirodnim uvjetima za nju je, pogotovo na malim nadmorskim visinama, vezana vegetacija vazdazelenih šuma hrasta crnike s pripadnim degradacijskim i sukcesijskim stadijima (makije, garizi, travnjaci, kamenjare, stijene, točila). Srednja godišnja temperatura iznosi oko 15,0 °C. Najtopliji mjeseci su u prosjeku srpanj i kolovoz dok su najhladniji siječanj i veljača. Najkišovitiji mjeseci su studeni i prosinac, a najsuši lipanj i srpanj.

Flora

Najvrijednija staništa na području Parka su vodena i močvarna staništa, tršćaci, šume hrasta crnike, šume alepskog bora, šikare i dračici te suhi travnjaci.Bioraznolikost je vrlo velika, te ovdje  nalazimo velik broj biljnih vrsta. U jezeru žive vodene biljke potpuno potopljene ili imaju plivajuće dijelove na površini vode. Tršćaci su razvijeni većinom na području Ornitološkog rezervata gdje je voda plitka i teren blago nagnut.  U tršćacima se gnijezdi velik broj ptica koje u njemu nalaze sklonište i hranu. Na povišenim položajima u sjevernom dijelu Parka nalaze se šume hrasta crnike s brojnim biljnim vrstama. Na južnom dijelu jezera nalaze se uglavnom šume alepskog bora koje su umjetno formirane i sadrže relativno mali broj vrsta. Na krajnjem južnom dijelu Parka osobito je dobro razvijena šikara drače koja sadrži velik broj pravih mediteranskih vrsta te šikare konopljike i sastojine brnistre.Na području brda Crnogorke pokraj sela Vrana nalaze se suhi travnjaci s dominantnim travama i grmićima koji ne prekrivaju čitavu površinu tla.Većina biljaka na području Vranskog jezera je izrazito zanimljiva. Dosadašnjim istraživanjima zabilježeno je 707 vrsta biljaka. Nažalost, mnogima od njih prijeti opasnost; 2 su kritično ugrožene, 6 ih je ugroženih, 9 osjetljivih. Također, na području Parka je i 95 zakonom zaštićenih te 51 zakonom strogo zaštićena biljna svojta. 17 biljnih svojti koje žive na području Parka su zaštićene Bernskom konvencijom. Velika raznolikost flore vjerojatno je posljedica velikog broja stanišnih tipova koji se nalaze na ovom području. Neke od zanimljivijih biljaka su : krocanj, ilirska perunika, lopoč i mješinka- biljka mesožderka.

 Fauna 

Vransko jezero zoogeografski pripada sredozemnom području, a životinje koje obitavaju na području Parka vrlo su zanimljive i geološki gledano, razmjerno stare. Naime, za vrijeme oledbi, Vransko jezero je bilo pošteđeno ledenog pokrova pa se tu razvio sasvim osebujan životinjski svijet. Osim velikog broja različitih vrsti ptica, raznolik je i drugi životinjski svijet. Voda u jezeru je nešto povišenog saliniteta, a s obzirom da u jezero ulazi morska voda, pa su u njemu prisutne i morske i slatkovodne vrste riba. Od slatkovodnih vrsta samo su jegulja (Anguilla anguilla) i riječna babica (Salaria fluviatilis) autohtone što znači da im je jezero prirodno stanište, dok su ostale vrste alohtone tj. namjerno ili slučajno unesene u jezero iz nekog drugog okoliša. Takve su na primjer šaran (Cyprinus carpio) koji je namjerno unesen još 1949. godine, zatim babuška  (Carassius gibelio), crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), som (Silurus glanis), štuka (Esox lucius) i gambuzija (Gambusia affinis) koja je unesena jer se hrani ličinkama komaraca i na taj način ih kontrolira.Od morskih riba najzastupljeniji su cipli.
S velikim brojem vlažnih i močvarnih staništa Vransko jezero je obitavalište vodozemaca. Prisutno je 8 vrsta vodozemaca od kojih su 3 na Crvenoj listi Hrvatske, a svih 8 je ugroženo na razini Europe. Većina vodozemaca zakonom je zaštićena. Najbrojnije su velika zelena žaba (Rana ridibunda), gatalinka (Hyla arborea) te šumska smeđa žaba (Rana dalmatina) i žabe krastače (Bufo sp.). Nešto rjeđe mogu se naći daždevnjaci (Salamandra salamandra), mali vodenjaci  (Triturus vulgaris) i žaba žuti mukač (Bombina variegata). 
Ovdje su povoljna staništa za gmazove, ima ih  20 vrsta. Neki od gmazova koji se ovdje mogu vidjeti su: barska kornjača (Emys orbicularis) i obična čančara(Testudo hermanni), zatim gušteri - blavor (Ophisaurus apodus), primorska gušterica (Podarcis sicula), veliki zelembać (Lacerta trilineata), zidni macaklin (Tarentola mauritanica) i zmije - šara poljarica (Coluber gemonensis), bjelica (Elaphe longissima), bjelouška (Natrix natrix), ribarica (Natrix tesselata), poskok (Vipera ammodytes) i druge. Sve vrste gmazova, osim poskoka, zakonom su zaštićene.

Ovdje je prisutan i relativno velik broj sisavaca.Najbrojniji  sisavci zabilježeni na ovom području spadaju u glodavce, kukcoždere, šišmiše i zvijeri, a ukupno je prisutno 40 vrsta. Neke od najinteresantnijih vrsta su: bjeloprsi jež (Erinaceus concolor), veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), veliki šišmiš (Myotis myotis), patuljasti šišmiš (Pipistrellus pipistrellus), poljska rovka (Crocidura suaveolens), tvor (Mustela putorius), kuna bjelica (Martes foina), divlja svinja (Sus scrofa), šumski miš (Apodemus sylvaticus), štakor selac  (Rattus norvegicus)i zec (Lepus europaeus). Na Vranskom jezeru velik je broj i kukaca, a neki od najljepših su svakako danji leptiri i vretenca. Najnovijim istraživanjem beskralješnjaka u Parku nađene su 133 vrste pauka, od čega je čak 15 vrsta po prvi put zabilježeno u Hrvatskoj.
 

 Povijest

U davnim vremenima Vransko jezero je zvano Vedro blato, a cijelo područje obiluje kulturološkim i povijesnim znamenitostima koje datiraju još od dvije tisućite godine prije Krista.Zasigurno u sebi krije još mnoge tajne i pravi je izvor znanstvenih istraživanja različitih područja.
Rijetko koji prostor ima tri potpuno različita krajolika: morsku obalu i bogati arhipelag ispred nje, mediteransku močvaru s jedinstvenim krajolikom i eko-sustavom, a odmah iza brda ruralnu idilu ravnokotarskih naselja.

 

Izvor informacija: Web stranica Park prirode Vransko jezero

Poučne staze

Na području Parka prirode Vransko postavljeno je niz informacijskih tabli koje posjetiteljima nude informacije o raznim aspektima kulturne i prirodne baštine. Te su informacijske table postavljene na vidikovcu Kamenjak, na Crkvinama te na području Prosika/Jugovir.

Edukativna staza o ribama postavljena je na Prosici. Na suhozidu koji je obnovljen upravo za tu priliku postavljeno je 5 edukacijskih tabli koje govore o ribama Vranskog jezera. Ovdje se može pročitati koje su ribe živjele u Vranskom jezeru prije nego što se umiješao čovjek, zatim koje su ribe unesene u Vransko jezero radi ribolova ili pak slučajnim unosom te koje ribe ulaze u jezero kroz kanal Prosiku. Također se može saznati o povijesti suhozida, načinu na koji su u prošlosti težaci ograđivali posjede i mukotrpno obrađivali svaki komadić dobivene zemlje. Interesantne su priče i o jegulji, riječnoj babici, ciplu putniku i gavunu hrskavcu, šaranu, somu, štuki, babuški i gambuziji...

Poučna botanička staza postavljena je duž šetnice koja vodi od platoa vidikovca Kamenjak do durbina postavljenog na mjestu odakle se pruža zadivljujući pogled na cijelo Vransko jezero, na Drage, Pakoštane, Tisno, Murter i Kornate. Na ovoj stazi postavljenoj u tipičnom ambijentu krša može se naučiti o raznim zanimljivostima i o najkarakterističnijim biljkama ovog područja. Tu ćete naići na priču o hrastu crniki, šmriki, drači, rašeljki, mirisnoj kadulji, ružmarinu i ljekovitom smilju, vidjet ćete zašto se smatralo da je planika otrovna, da je perunika nastala od udara groma boga Peruna te zašto je brnistra imala toliko značajnu ulogu u životu starih stanovnika ovog područja.

Posjetiteljski i edukativni program

Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj i jedinstvena je kombinacija mirisa i boja tipičnog mediteranskog krajolika i bogatstva i obilja mediteranske močvare. Zbog iznimne biološke i krajobrazne raznolikosti te bogate kulturno – povijesne baštine jezero i njegovo obalno područje proglašeno je Parkom prirode 1999. godine. Vransko jezero je plitko (dubine do 5 m), a voda u njemu je zbog dotoka mora podzemnim izvorima blago boćata. Površina jezera je 30,02 km2. Park prirode Vransko jezero je močvarno područje kakva zbog utjecaja ljudskih djelatnosti danas ubrajamo među najugroženije ekosustave na zemlji.

Ovo je područje uvršteno na u europski popis važnih ornitoloških područja (Important Bird Areas in Europe-IBA), a ispunjava i sve kriterije ulaska na svjetski popis međunarodno važnih močvarnih područja u okviru Međunarodne konvencije za zaštitu močvarnih područja tj. Ramsarske konvencije.

Edukativni program Tajne Vranskog jezera

Područje Vranskog jezera je interesantno za provođenje nastave u prirodi. Priroda vlažnih područja je izuzetno dinamična i buja životom tijekom cijele godine, ali najbolje je posjet organizirati u proljeće i ranu jesen.

Edukativni program organiziraju se na zahtjev za učenike osnovnih i srednjih škola. Program uključuje usluge educiranih vodiča - edukatora, predavanje te terensko upoznavanje s prirodnim vrijednostima Parka, edukativne igre, igre orijentacije, po dogovoru demonstraciju uzorkkovanja vode i mikroskopiranje, ispunjavanje radnih listića te promatranje ptica (ovisno o vremenskim prilikama). Ovaj edukativni program potrebno je najaviti najmanje 15 dana ranije i nije pogodan za grupe veće od 40 učenika. Naplaćuje se 50 kuna po učeniku, a uključuje i ulaznicu u Park.

Program za organizirane grupe izletnika Promatranje ptica

Namjena: poludnevni izlet - organizirano vođenje promatrača ptica (ograničen broj sudionika radi osiguravanja kvalitete programa)

Aktivnosti: ovisno o interesu posjetitelja izabiru se pojedini lokaliteti/staništa koji se obilaze pješice ili brodom. Na izlet je potrebno ponijeti vlastitu opremu (dalekozore, teleskope)

Zbog pristupačnosti močvara i tršćaka te mreže staza i putova oko jezera ljubitelji prirode, šetači i promatrači ptica mogu na bilo kojem mjestu na jezeru uživati u prirodi. Na području Parka zabranjen lov na ptice vodarice – zato se ptice ne boje ljudi i dozvoljavaju približavanje što olakšava promatranje.

Napomena: Svaku organiziranu grupu potrebno je najaviti i dogovoriti sadržaj posjete. Važno je imati na umu da zaštićena područja imaju ograničeni kapacitet prihvata posjetitelja kako bi se izbjegao negativan utjecaj na prirodu (uznemiravanje životinja). nPotrebno je prikladno se odjenuti, što znači ponijeti kapu/šešir za zaštitu od sunca, obuti čvršće cipele ili tenisice, te ponijeti dovoljnu količinu pitke vode.

Najava posjeta i dodatne informacije:

JU Park prirode Vransko jezero, Kralja Petra Svačića 2, Biograd
telefon: 023/383 181; 023/386 452
fax: 023/386 453

Vidikovac Kamenjak

Nalazi se na vrhu brda Kamenjak. To su dva spojena objekta izgrađena i uređena u tradicijskom stilu te se pokraj njih nalaze velike informacijske table koje daju informacije o ovom kraju starijem od dije tisuće godina. Tu se nalazi i veliki plato s klupama za odmor i uživanje, panoramski teleskop za uživanje u pogledu na čitavo jezero, Kornatsko otočje,  Murter, Pirovac, Drage, Pakoštane...

Osim uživanja u nezaboravnom pogledu, ovdje se mogu kupiti i suvenire s motivima Vranskog jezera, biciklistička i izletnička karta.

Športsko - ribarska lučica Prosika

Na području Prosike, na najjužnijem dijelu Parka, uređen je posjetiteljski info centar. Lučica za privez brodova, sanitarni čvor, u tradicijskom stilu obnovljena ribarska kućica iz 19. stoljeća i uređen okoliš dočekuju najveći broj posjetitelja. Kratkom šetnjom na sjever može se stići do promatračnice za ptice s koje se za lijepog vremena pruža pogled na cijelo jezero. Šetnjom prema jugu kroz koje se nalaze poučne table, stiže se do mjesta Jugovir. Ovdje za vrijeme jakog južnog vjetra radi podizanja morske razine, more izvire prema jezeru. Na ovom mjestu obnovljena je Borellijeva ribarska kuća iz 18. stoljeća, a u prošlosti je služila ribarima kao prenoćište, sklonište ili ostava odnosno čuvarima koji su kontrolirali izlov jegulje koja je upravo na ovom mjestu u najvećem broju migrirala prema moru i natrag.

Izvor informacija:web stranica Park prirode Vransko jezero

 

 

 

 

 

 

Bicikliranje

Oko Vranskog jezera se proteže više od 50 km biciklističkih staza koje se međusobno razlikuju težinom kao i krajolikom kroz koji prolaze. Najčešća ruta naših posjetitelja počinje u mjestu Vrana kod mjesne crkve te se nadalje staza penje na brdašce Majdan koje nadgleda čitav Ornitološki rezervat, pa nastavlja sjevernom obalom jezera u smjeru JI.

Napomena: ovo je najljepši, ali ujedno i najzahtjevniji dio staze i ukoliko se odlučite krenuti ovim putem smatramo da se rekreativno češće bavite biciklizmom ili nekim drugim sportom. Obavezno sa sobom treba ponijeti dovoljno tekućine!

Promatranje ptica

Sva godišnja doba su pogodna za promatranje ptica, ali najfascinantnije je u proljeće i ljeto zahvaljujući većem broju vrsta i bojama u prirodi. Rano ujutro i u sumrak mogućnosti da uočite rijetku pticu su veće obzirom da su to dijelovi dana u kojima močvarne ptice izlaze u potrazi za hranom. Ptice se mogu promatrati šetnjom  ili se zaustaviti na određenim mjestima najpogodnijim za promatranje, u što će vas uputiti službe Parka prirode.
Savjesni promatrači ptica poštuju okoliš i izbjegavaju uznemiravanje živog svijeta: preporučuje se polagano kretanje uz izbjegavanje buke i glasnog razgovora. Također se preporučuje promatranje u manjim grupama uz obaveznu pratnju vodiča. Naime, velike grupe ljudi uznemiruju životinje. U Ornitološkom rezervatu ptice se mogu promatrati s promatračnica, uz pratnju stručnog vodiča.

Športski ribolov

Ribolov se uz valjanu dozvolu smije obavljati uz slijedeće uvjete:

  • športski ribolov smije se obavljati na cijelom području Vranskog jezera, izuzev na području Ornitološkog rezervata i vodenog pojasa širine 300 m od granice rezervata (mirna zona); unutar rezervata ribolov je dozvoljen samo na području kampa Crkvine (od sjeverne granice kampa do lučice Crkvine ispred nadzorne postaje), s obale
  • gospodarski ribolov (mrežama, ostima, vršama, parangalima) nije dozvoljen
  • ribolov iz čamca koji se kreće (panulanje) nije dozvoljen
  • dozvoljena je uporaba najviše dva ribolovna pribora (pruta s ili bez role), s najviše jednom udicom po priboru
  • dozvoljena je uporaba umjetnih mamaca i prirodnih mamaca ulovljenih u jezeru, uz maksimalnu prihranu na ribolovnoj poziciji u ukupnoj količini od 2 kg po danu(boilie, zrnevlje, brašnasta hrana i sl.); zabranjeno je unošenje organizama iz drugih voda
  • zabranjen je ribolov na dva različita mjesta istovremeno
  • zabranjeno je napuštati ribolovni pribor dok je isti u uporabi
  • u ribolovu je dopuštena uporaba brodice s pogonskim motorom najveće snage do 3,75 kw
  • dnevnim športskim ribolovom se smatra ribolov koji se obavlja u razdoblju  od sat vremena prije izlaska sunca do sat vremena nakon zalaska sunca
  • dozvoljena dnevna količina ulova iznosi najviše 5 kg ribe
  • dnevno je dozvoljeno uloviti i jedan primjerak trofejne ribe teže od 5 kg, za koji se plaća cijena po kg ribe za svaki kg iznad pet kg: som i štuka 10 kn/kg te šaran 5 kn/kg
  • najmanje veličine ispod kojih se ne smije loviti ribe su: šaran 40 cm, som 60 cm, štuka 40 cm, cipal bataš 20 cm, cipli 16 cm; svi primjerci ispod minimalnih veličina moraju se odmah vratiti u vodu
  • babušku je dozvoljeno loviti bez ograničenja u težini i veličini te je se ne smije vraćati u vodu (osim kao mamac
  • jegulja je na Vranskom jezeru strogo zaštićena zakonom te ju je zabranjeno loviti
  • ribiči su dužni voditi evidenciju ulova ribe i na zahtjev je pokazati nadzorniku.

Izvor: web stranica PP Vransko jezero

 
©2017. RURALNA.hr Sva prava pridržana. Hvala na posjeti. Uvjeti korištenja
close
Pošaljite upit ...
Vaša poruka