NASLOVNICA O NAMA KONTAKT PRIJAVA REGISTRACIJA ENHR
PARK PRIRODE VELEBIT
Gorska Hrvatska
Kaniža Gospićka 4b Gospić
+385(0)53 560 450
+385(0)53 560 451
-
 
 

Umjesto pisanja novog teksta koji bi čitatelju ponudio već poznate podatke o puno puta opisanom Velebitu, prilažemo citat iz knjige „Biljni svijet Velebita“ autora akademika Sergeja Forenbachera. Riječi su to izvrsnog poznavatelja i posjetitelja Velebita, koji je svoje znanje, iskustvo i doživljaje brojnih posjeta osebujnom svijetu Velebita, pretočio u svima nam korisne, u potpunosti upotrebljive i poučne knjige.

„Kako nam kazuju geografski, orografski i drugi izvori, brdski masiv Velebita, jedan od najznatnijih u užem dinarskom području, proteže se, u dužinu otprilike 145 km, od Vratnika nad Senjom na sjeverozapadu do okuke Zrmanje na jugoistoku. Od obalnog pojasa do kopnenog podnožja u Lici, u prosjeku je širok 14 km, ali od mjesta do mjesta širina varira, od najviše 30 km u sjevernom do najmanje 10 km u njegovom južnom dijelu. Na površini približno 2 270 km2 razasut je splet bezbrojnih krševitih grebena i ponikva, kukova, gorskih hrptova, dolina i pretplaninskih vrhova, od kojih njih 130 u prosjeku premašuje nadmorsku visinu 1370 m. Oni u sjevernom dijelu Velebita dosežu visinu gotovo 1700 m (Mali Rajinac 1699 m), u srednjem dijelu više od 1600 m (Šatorina 1624 m, Ograđenik 1604 m, Ograđenica 1614 m), a u južnom i najvišem dijelu od 1700 do 1758 m (Babin vrh 1723 m, Vaganski vrh 1757 m, Segestin 1715 m, Malovan 1709 m, Sveto brdo 1751 m).

Za vedra vremena Velebit se iz zraka, s visine 8 000m, vidi cijeli. Doima se kao glomazan, malo razveden, ali naboran bedem koji se u luku izbočio u more. Padine su mu strme, a hrbat širok. Primorska padina, kojom se spušta do mora, mnogo je viša od kopnene padine. Visinska razlika primorske padine od mora do najnižeg prijevoja iznosi oko 700 m, a do najvišeg vrha čak 1757 m. S kopnene strane Velebit se samo 150 do 1150 m uzdiže iznad ličke visoravni, jer ona već leži na nadmorskoj visini oko 500 do 600 m. Obje se padine međusobno bitno razlikuju i izgledom. Primorska je padina vrlo krševita i gola, mjestimično poput Mjesečeva krajolika, sive ili žućkastosive boje, prošarana sitnim zelenilom. Kopnena padina, iako strma, doima se pitomija, gotovo je sva obrasla šumom, pa je tamnozelene boje.
Za primorsku padinu karakteristične su dvije više ili manje izrazite, uzdužne terase (podgorska zaravan i uzdužna primorska terasa), koje se poput stepenica prostiru uzduž cijelog velebitskog masiva.“

Izvor informacija: web stranica Parka prirode Velebit

Cerovačke špilje

Cerovačke špilje , smještene na južnom dijelu Parka prirode „Velebit“, među najpoznatijim su i najznačajnijim speleološkim objektima u Hrvatskoj. Kompleks čine 3 špilje (Donja, Srednja i Gornja) sa ukupno 4 km istraženih kanala. Za turistički posjet uređeno je prvih 700 m Donje i Gornje špilje.

Ove špilje su iznimno bogate nalazima iz davne prošlosti. Osim velike količine arheoloških ostataka također su jedno od većih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj. Tako ovdje možete i danas vidjeti tragove „brušenja“ medvjeda na stijenama nastale njihovim kretanjem uz stjenke špilja.

Voda svojim konstantnim kapanjem nastavlja tisućama godina star proces gradnje siga. Zato je iznimno važno da se stupajući špiljom ponašamo s poštovanjem prema istoj i ne diramo njene ukrase. Jer samo jednim nepromišljenim pokretom ruke prekinut ćemo proces koji traje desetljećima.

Temperatura u špiljama se kreće između 5 i 11o C stoga preporučamo topliju odjeću, pokrivalo za glavu i udobne cipele.

Kako doći: Cerovačke špilje se nalaze 4 km od Gračaca na cesti prema Kninu. Ukoliko se dolazi auto-cestom, potrebno je sići kod izlaza za Sveti Rok. Od Svetog Roka do Gračaca ima 25 km.

Uvala Zavratnica

Planirate li izlet od kojeg očekujete otkrivanje novih i zanimljivih destinacija svakako posjetite Zavratnicu - „značajni krajobraz“ i jednu od najljepših uvala hrvatske obale.

Po svom postanku Zavratnica je potopljena bujična dolina s kanjonskim liticama visokim oko 100 m . Dužina zaljeva iznosi oko 900 m , a širina varira između 50 i 150 m . Nastala je u slojevima kredne starosti iz kojih se zbog velike razlomljenosti formiraju brojni sipari koji su zaustavljeni podzidima, te sadnjom drveća i niskog raslinja. U Zavratnici je izbrojano 129 biljnih vrsta, od čega 100 autohtonih i 29 alohtonih vrsta. Početkom 20. stoljeća izgrađena je gornja staza s vidikovcem, te šetnica uz more. Negdje u to vrijeme Zavratnica postaje skrovito ljetovalište bečke i praške elite.

Modrim nijansama mora u uvali se suprotstavljaju sive nijanse velebitskog kamena, zelenilo oskudne vegetacije i tamni oblaci sjene stabala koji u toplim ljetnim danima putuju samo dijelovima staze. Nije onda ni čudno da privlačnosti Zavratnice nije mogao odoljeti niti poznati književnik Vjenceslav Novak koji je ovdje pronalazio inspiraciju za svoja djela.

Kako doći: Do Zavratnice možete doći iz Jablanca, trajektne luke za otok Rab, polusatnim hodom pješačkom stazom uz more. Ukoliko je u vama više planinarskog i avanturističkog duha, u uvalu se možete spustiti planinarskom stazom iz sela Zavratnica.

Poučna staza – Terezijana

Jedna od važnih cesta izgrađenih u prošlosti preko velebitskih prijevoja radi odvijanja trgovinskog prometa između priobalja i unutrašnjosti, bila je Terezijana. Terezijana je izgrađena 1786.g. radi boljeg povezivanja tadašnjeg pukovnijskog središta Gospić sa slobodnom lukom Karlobag, te kako bi zamijenila postojeću Karolinsku cestu kojom se putovalo sve teže zbog njenih oštrih zavoja i strmih dijelova. Nalog za izgradnju nove, modernije ceste dao je tadašnji austrijski car Josip II. Cesta je dobila ime po njegovoj majci Mariji Tereziji. Gradnja ceste povjerena je graničarskom časniku Filipu Vukasoviću, kasnijem znamenitom graditelju Lujzijanske ceste Karlovac – Rijeka.

Želeći upoznati što više ljudi o kulturološkoj važnosti Terezijane, Javna ustanova „Park prirode Velebit“ uredila je dio Terezijane kao poučnu stazu . Staza je namijenjena isključivo pješacima, a posebno je zanimljiva zbog prostora kojim prolazi gdje se na kratkom području dožive oba lica Velebita u njihovoj punoj ljepoti. Ukoliko se želite na nekoliko sati vratiti u prošlost uz ugodnu šetnju u prirodi, prepustite se stručnom vodstvu vodiča Javne ustanove „Park prirode Velebit“. Naučiti ćete povijest ove ceste i nešto više o samom Velebitu, čuti poneku legendu, kao i nasmijati se anegdotama iz života ponosnih ljudi ovog kraja. Poučna staza počinje na Baškim Oštarijama (924 m .n.m.), te se spušta do sela Konjsko (655 m/n.m.) u dužini od 3 km. Ovo je duža tura i traje oko 2,5 – 3 h.

Također je u ponudi i kraća pješačka tura od oko 1,5 h gdje se prvu trećinu puta (do Oštarijskog Ždrila) slijedi Terezijanu nakon čega slijedi lagani uspon na vrh Debelu kosu (972 m/n.m.). Uspon nije zahtjevan i mogu ga proći i ljudi slabije kondicije. Nakon kraće šetnje hrptom Debele kose odakle se pružaju prekrasni vidici na Jadransko more  i otok Pag s jedne strane te dolinu Baških Oštarija s druge strane, stazom se spušta do prijevoja Oštarska vrata.

Kako doći: Baške Oštarije su malo planinsko naselje 20 km udaljeno od Gospića prema Karlobagu.

Poučna staza Kudin most

Podno južnih padina Velebita, usječena duboko u kanjon teško prohodnoga kraja, teče rijeka Zrmanja. U nju se ulijeva Krupa - najduža i vodom najizdašnija pritoka Zrmanje. Na svom kratkom toku od gotovo 11 km Krupa je izgradila 19 slapova od kojih većina što visinom, što razvedenošću i oblikom spadaju u najljepše slapove u Hrvatskoj. Posjetom poučnoj stazi Kudin most , upoznati ćete najljepši dio Krupe sa njezinim raskošnim slapovima i sedrenim kaskadama, te prošetati preko Kudinog mosta, najstarijeg očuvanog prijelaza preko Krupe. Sa poučne staze od Golubića do Kudinog mosta otvaraju se iznenađujući vidici na modro-zelenu Krupu i na njenu sedrenu barijeru zvanu Deveterac. Deveterac je dobio ime po devet sedrenih kaskada koje završavaju visokim slapom preko kojeg vodi Kudin most. Predaja kaže da je most izgradio zaljubljeni mladić Kude kako bi premostio rijeku koja ga je dijelila od njegove drage. Po njemu je most i dobio ime. Izgrađen je u suhozidu, na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Radišni (i zaljubljeni!) majstor je u 12 lukova izrađenih od sedrenih blokova i isto toliko kamenih stupova spojio obje obale Krupe. Most je  preventivno zaštićen kao spomenik kulture

Kako doći : na cesti Obrovac-Gračac skrenite prema Golubiću i Kaštel Žegarskom. Nakon dolaska u selo Golubić, kod stare škole slijedeći oznaku skrenite cestom prema Kudinom mostu. Poučna staza počinje s vidikovcem na kanjon Krupe kod zadnjih kuća u selu. Od vidikovca staza nastavlja put do Kudinog mosta u dužini od cca 1 km (potrebno oko 40 min hoda). Sa sobom je potrebno imati dovoljno vode, udobnu obuću i zaštitu od sunca.

Poučna staza Starigrad Senjski - Donja Klada

Kroz povijest, komunikacija između Starigrada i Lukova odvijala se morskim putem. Izgradnjom staze 1847.g. ostvarena je i nužna kopnena veza između ova dva priobalna naselja. U dužini od 10 km staza prolazi kroz nisku živopisnih uvala sa starim ribarskim naseljima. Stazu su izgradili sami mještani koji su, kao i većina podgoraca, bili vješti u obradi i slaganju kamena. Ta vještina se očituje na svakom koraku - u gradnji kuća, šterna, cesta i staza, te suhozida . Napravljeni da prkose vremenu, suhozidi su slagani kamen po kamen, jedan na drugi, bez ikakvog vezivnog materijala. Suhozidna gradnja nije samo vrijedno kulturno i povijesno blago, nego i stanište različitih vrsta biljaka i životinja. Prva 3 km koja vode do Donje Klade, staza je bolje očuvana i uređena kao poučna staza. Široka je oko 1 m. Ovdje se osim kretanja na svježem zraku, upoznavanja prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog kraja, također može uživati u ugodnim vidicima na obližnje otoke Rab i Goli otok.

Na prvom dijelu staze od Starigrada, vodi odvojak za staru gradinu. Povoljni i zaštićeni položaj ove gradine omogućio je naseljenost od prapovijesti preko antike u srednji i novi vijek o čemu nam svjedoče brojni ostaci materijalne kulture. Uz cijelu stazu nalazimo tipičnu primorsku vegetaciju (makija, primorski travnjaci i kamenjar).

Kako doći: obilazak staze možete početi u Starigradu ili u Donjoj Kladi.  Od Senja se krene jadranskom magistralom na jug, te se nakon 24 odnosno 26 km skrene desno prema Donjoj Kladi, odnosno Starigradu. Staza je namijenjena isključivo pješacima.

Izvor informacija:web stranica Parka prirode Velebit

Dodatni sadržaji:

  • Sportski ribolov
  • Planinarstvo
  • Aplinizam
  • Rafting
  • Biciklizam

Izvor informacija: web Stranica park prirode Velebit

13.06.2014.  Od mina očišćene Tulove grede

Vipnetovim donacijama razminirano je preko 486.000 metara kvadratnog atraktivnog turističkog područja koje obuhvaća područja unutar Parka prirode Velebit, odnosno područja Delukinog vrela, planinarskih staza i planinarskog doma pod Štirovcem te Tulovih greda.
Ispod masiva Tulove grede na obroncima Velebita danas je obilježen završetak velikog partnerskog projekta Vipneta i HCR-a kojim su razminirana tri područja na Velebitu - Delukino vrelo, planinarske staze i područja oko planinarskog doma pod Štirovcem te Tulove grede. Dio razminiranih planinarskih staza pod Štirovcem ulazi i u područje Nacionalnog parka Paklenica. Događaju su prisustvovali Dijana Pleština, ravnateljica Ureda za razminiranje Vlade RH, Božidar Longin, zamjenik župana Zadarske županije, Ivan Tomljenović, ravnatelj Parka prirode Velebit, Zlatko Marasović, ravnatelj Nacionalnog parka Paklenica, Miljenko Vahtarić, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje te Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta. 

Događaju su prisustvovali i veleposlanici Australije, Kanade, Belgije, Japana, Španjolske, Češke i Čilea akreditirani u Hrvatskoj, kao i predstavnici diplomatskog zbora te međunarodnih institucija u Hrvatskoj, koje je oduševila pjesma Vilo Velebita u izvedbi zbora Izvor. Posebno impresivan bio je nastup Nine Badrić koja je u pratnji Ante Gele na gitari otpjevala Nebo i Dat će nam Bog.
Izvor: Ured za razminiranje

 

 
©2017. RURALNA.hr Sva prava pridržana. Hvala na posjeti. Uvjeti korištenja
close
Pošaljite upit ...
Vaša poruka