NASLOVNICA O NAMA KONTAKT PRIJAVA REGISTRACIJA ENHR
NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA
Gorska Hrvatska
+385 (0)53 751 015,(0)53 751 014
+385 (0)53 751 013
-
 
 

Plitvička jezera su najveći i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Posebnu pirodnu ljepotu jezera i slapova, bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta prepoznao je i UNESCO te ih proglasio svjetskom prirodnom baštinom još1979. godine, među prvima u svijetu. Nacionalni park Plitvička jezera je prirodno šumovit, planinski kraj u kojem se nalazi 16 manjih i većih jezera posebno lijepe modrozelene boje.

  • ​GORNJA JEZERA

Gornja jezera čini sustav od 12 jezera međusobno odijeljenih sedrenim barijerama: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i jezero Kozjak. Jezera su smještena na vodonepropusnoj dolomitnoj podlozi gornje trijaske starosti. Razlika u nadmorskoj visini između Prošćanskog jezera i Kozjaka iznosi 100 m. Ova dva jezera ujedno su i najveća jezera cijelog sustava.

U Prošćansko jezero utječe rijeka Matica koja nastaje spajanjem Crne i Bijele rijeke u naselju Plitvički Ljeskovac. Jezero se nalazi na 636 m nadmorske visine, i drugo je po veličini u sustavu gornjih jezera s dubinom od 37 m. Lijeva obala nalazi se u Zoni najstrože zaštite te pristup posjetiteljima nije dozvoljen. Jezero završava sa zaravni Labudovac i Labudovačkom barijerom.

Dalje se nastavljaju jezera Ciginovac i Okrugljak.  Na sjeverozapadnoj strani, u Okrugljak se ulijeva voda iz Ciginovca, dok više od 20 m visoki Labudovački slap ukrašuje dio preko 100 m široke presušene sedrene barijere ispod koje se nalaze brojne šupljine, polušpilje i špilje nazvane zajedničkim imenom: špiljski vrt. Nekada se urezanim kamenim stepenicama moglo prolaziti između njih. Ispod samog Labudovačkog slapa bio je ulaz u Janečekovu pećinu - dugu više od 50 m. Danas dio slapišta pada na sam otvor i ulaz više nije moguć.  Slijede dalje jezera Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero,Vir jezero, Galovac. Uz sjevernu stazu jezera Galovac, pod obroncima Stubice, nalaze se lijepi primjerci dolomitnih stijena. Čitava istočna strana jezera, dužine oko 200 m, značajna je po brojnim slapovima - zvanim Prštavci. Nakon Galovca slijede Milino jezero, Gradinsko i Burgeti. Uz rub Burgeta u šumi je ostatak malog kamenoga zdanja u kojemu se nekada nalazio pokušaj iskorištavanja toka plitvičkih voda za proizvodnju električne struje. Iz Burgeta se voda ulijeva u jezero Kozjak.
Jezero Kozjak je posljednje u nizu Gornjih jezera na nadmorskoj visini od 534 m, najveća dubina mu je 46 m. Osim voda slapova Burgeta, u Kozjak se ulijeva stalni potok Rječica. Istočna strana Kozjaka izgrađena je od okršenih rudistnih vapnenaca kredne starosti.

Prije otprilike 400 godina jezero Kozjak bilo je podijeljeno u dva jezera koja su bila odvojena slapom visine oko 40 m. Međutim, sedrena barijera na kraju jezera Kozjak (Kozjački mostovi) rasla je puno brže nego barijera koja ga je razdvajala. Na taj način se podizala razina vode jezera i postupno prekrivala slap. Kada je barijera bila potopljena, jezero se spojilo u jedno, kakvim ga danas vidimo.

Specifičnost ovoga jezera je Štefanijin otok, dužine 275 m, širine oko 60 m, s površinom od 0,014 km2. Otok izgrađuju dolomitne stijene trijaske starosti na kojem rastu bukva i ljeska uz ostalo nisko grmlje.

  • DONJA JEZERA

Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod čine sustav Donjih jezera koja su formirana u kanjonu izgrađenom od dobro vodopropusnih vapnenaca gornje kredne starosti. Najviše stijene u kanjonu dosežu visinu oko 40 m. Jezero Milanovac obrubljuju više od dvadeset metara visoke stijene, a staza za njegovo razgledanje uređena je uz samu vodu, ali ga možemo obići i stazama na gornjoj strani kanjona gdje se nalazi i  nekoliko uređenih kamenih vidikovaca. Istočni dio slapišta jezera Milanovac nazvano je slapovi Milke Trnine u znak zahvalnosti toj znamenitoj hrvatskoj opernoj pjevačici svjetskoga glasa.

Dalje slijedi jezero Gavanovac koje se preko sedrenih barijera nazvanih Velike Kaskadeulijeva u jezero Kaluđerovac. Od ovih kaskada odvaja se na jednu stranu put do otvorašpilje Šupljare kroz koju kamenim i zidanim stepeništem možemo izaći na zaravan i gornju stazu što vodi rubom kanjona. Ujedno je vidljiv i otvor Modre špilje u koju se nekada ulazilo čamcem. Glavna turistička staza produžuje uz kaskade, te prelazi na zapadnu stranu kanjona i pod njim vodi do kraja sustava jezera.

Uz sedrenu kaskadu između Kaluđerovca i Novakovića broda danas vodi turistička staza kojom se s Ulaza 1 spušta prema Velikom slapu slapu ili produžuje u obilazak Donjih jezera u smjeru Kozjaka (uzvodno).
Na kraju jezera Novakovića Brod nalaze se kaskade visoke 25 m preko kojih se voda jezera ruši u prošireno udubljenje nazvano Sastavci. Ovdje se voda spaja s vodom potoka Plitvica koja se preljeva preko 78 m visokog slapa zvanog Veliki slap te u podnožju Sastavaka stvara izvor rijeke Korane.

  • POTOK PLITVICA

Potok Plitvica dužine 4 km jedan je od stalnih vodotoka Nacionalnog parka. Izvire na 640 m u predjelu Preka Kosa kao treći po veličini krški izvor u sastavu Plitvičkih jezera i nikada ne presušuje. Potok Plitvica nakon 1,5 km samostalnog toka prima vodu potoka Sartuk, vodotoka koji nastaje spajanjem više malih izvora. Kod mjesta zvanog "Hajdukovića mlin" potok Plitvica prelazi iz područja slabo vodopropusnih dolomita u područje izgrađeno od dobro vodopropusnih vapnenaca. Ovaj prijelaz geološke podloge utječe ujedno i na određene gubitke vode iz potoka, čemu također doprinosi i taloženje sedre koje je u koritu potoka Plitvica dosta intenzivno.

Prolaskom kroz selo Plitvice vode potoka dolaze do kanjona Donjih jezera i rušeći se preko vapnenačke stijene visoke 78 m čine Veliki slap, najviši slap u Republici Hrvatskoj.

Desetak metara nizvodno od Velikog slapa vode potoka Plitvice ruše se do raspršenih voda slapova iz jezera Novakovića broda. I na tom mjestu počinje tok krške rijeke Korane koja se nalazi na 475 m nadmorske visine.

Rijeka Korana svoj put nastavlja kroz kanjon, a tok vode se na četiri mjesta ruši preko slapišta i nastavlja put prema špilji Golubnjači. U sušnim razdobljima cjelokupna voda koja dotječe iz izvorišne zone ponire do granica nacionalnog parka i korito rijeke postaje suho. Duljina toka rijeke Korane od izvora do utoka u rijeku Kupu prije Karlovca je 134 km. Kanjon Korane se nalazi u Zoni vrlo stroge zaštite.

  • ŠPILJA ŠUPLJARA

Procjeđivanjem vode kroz raspucanu površinu otapala se vapnenačka stijena. Pritom su se proširivale podzemne pukotine i stvarali kanali. Urezivanje kanjona Donjih jezera i povećanje podzemnih šupljina ispod jedne vrtače smještene na rubnom dijelu kanjona, doveli su do nestabilnosti i urušavanja dna vrtače, odnosno svoda spilje. Pritom se otvorio pristup skrivenim prostorima i prolaz prema današnjem jezeru Kaluđerovac. Vertikalan prolaz koji je prohodan povezuje bočne kanale i dvorane. Dvije dvorane otvorene prema prolazu, vrlo su jednostavne, uglavnom bez ili s vrlo malo špiljskih ukrasa, dok su u dvoranama u najdužem bočnom kanalu razvijeni uglavnom gomoljasti oblici.

Šupljara je podzemno špiljsko stanište s posebnim ekološkim čimbenicima. Temperatura špiljskog prostora je stalna, oko 10,5°C, a zrak u potpunosti zasićen vlagom. Zbog ovako nepovoljnih uvjeta, Šupljaru nastanjuje posebno prilagođena špiljska fauna. Iako se ne može podičiti velikim prostorom, Šupljara ne samo da je bogata špiljskom faunom, nego su upravo iz nje neke vrste prvi put pronađene i znanstveno opisane! 22. lipnja 1895. kustos prirodoslovnog muzeja u Beču, Rudolf Sturany ovdje je sakupio jedan primjerak lažištipavca, kojeg je bečki stručnjak za ovu skupinu paučnjaka Max Beier 1928. opisao kao novu vrstu Neobisium speluncarium. Ovaj relativno veliki lažištipavac endemičan je za šire područje Nacionalnog parka. Jedan od najsitnijih troglobionata tek je 1 mm veliki puž Zospeum isselianum koji puže po vlažnoj sigovini i hrani se mrtvom organskom tvari iz špiljskog sedimenta. Dvojenoge su zastupljene špiljskom svojtom iz roda Brachydesmus, a od lažištipavaca u Šupljari je utvrđen i sitni meuselov lažištipavac (Chthonius subterraneus meuseli), endem Hrvatske opisan s Velebita. Uz ove troglobionte, u Šupljari nalazimo i troglofile, vrste koje tek povremeno borave u špilji (špiljski trčak Laemostenus cavicola čest špiljski konjicTroglophilus cavicola, leptir Triphosa dubitata  …).

Šupljara je dodatno zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode 1964. godine.

  • KARLOVCI

Krški reljef prvenstveno se veže uz karbonatne stijene  (vapnence i dolomite) zbog njihove izrazite podložnosti kemijskom i mehaničkom trošenju kao i utjecaju tektonike  (rasjedi, bore, pukotine i dr.).

Voda obogaćena ugljikovim dioksidom prodire kroz pukotine karbonatne podloge pri tome je otapajući i stvarajući različite površinske (škrape, vrtače, krška polja, kamenice, kukovi, tornjevi, stupovi) i podzemne (jame, spilje, kaverne) krške oblike.

Površinske krške oblike monolite, blokove i stupove koji nastaju uslijed selektivnog trošenja, nalazimo i na području Nacionalnog parka Plitvička jezera u predjelu  Karlovci.
Područje Karlovaca izgrađeno je od sedimentnih karbonatnih stijena, vapnenih dolomita, taloženih tijekom razdoblja gornje jure, prije otprilike 200 milijuna godina.

  • ČORKOVA UVALA

Prašuma Čorkova uvala nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Parka, na nadmorskoj visini 860 do 1028 m, u zoni bukovo-jelovih šuma. Prostire se na površini od 80 ha, na strmom (od 5o do 37o) krškom terenu (vapnenci s ulošcima dolomita) s mnoštvom vrtača, škrapa i kamenih blokova pokrivenih tanjim ili debljim slojem smeđeg tla. U ovakvim ekološkim prilikama nastala je šuma bukve i jele (Omphalode fagetum), koja je zbog nepristupačnosti terena ostala u stadiju prašume (sekundarna prašuma – razvoj bez ili s neznatnim utjecajem čovjeka u prošlosti).

Karakteriziraju je: visoka drvna zaliha (660 m/ha), omjer smjese (jele 50%, buke 43%, smreke 7%), temeljnica (42,61 m2/ha), najdeblja stabla (jela 140 cm, smreka 130 cm, bukva 102 cm), maksimalne visine stabala (smreka preko 5o m, jela 47 m i bukva 35 m).

S obzirom se u prašumi svi životni procesi odvijaju nesmetano (bez utjecaja čovjeka), nailazimo na sve razvojne stadije u vremenu i prostoru svih članova prašumskog ekosustava. Dominantni dojam ostavljaju stabla različitih visina, debljina i starosti (jela preko 500, a bukva do 300 godina).

Višegodišnjim praćenjem prašuma došlo se do saznanja da sukcesivna dinamika nikad ne prestaje, čak ni u takozvanom klimaksu. U dugogodišnjem razvojnom ciklusu koji traje stoljećima u prašumi se mijenjaju: horizontalna struktura i vertikalna slojevitost, omjer vrsta drveća, količina mrtvog drveta, gustoća i broj sušaca, količina i veličina otvora u krošnjama, vjerojatnost vjetroloma ili najezde za drveće štetnih insekata. Takve pojave ne pogađaju cijelo šumsko područje odjednom, već se događaju u nesinkroničnom ciklusu u pojedinim dijelovima šume što dovodi do mozaičnog izgleda i strukture šumskog staništa. Prema tome sve prašume kao i prašuma Čorkova uvala, prostori su životnog savršenstva gdje se nalaze mnogi odgovori za one koji vole, prate i proučavaju prirodu.

Izvor: web stranica NP Plitvička jezera

ULAZNICA

Ulaznica je doprinos za trajnu zaštitu i uređenje Nacionalnog parka Plitvička jezera. Vrijedi jedan dan, a ukoliko se odlučite na duži boravak u nekom od naših hotela ulaznicu možete produžiti na recepciji hotela u kojem boravite. Cijena ulaznice uključuje uporabu elektro - broda na jezeru Kozjak i panoramskog vlaka u okviru odabranog programa razgleda, osiguranje posjetitelja i porez na dodanu vrijednost. Rezervacija ulaznice nije potrebna za individualne posjetitelje već samo za organizirane grupe posjetitelja.

CJENIK - 2014, jednodnevne ulaznice, u HRK

Kategorija   1.1. - 31.3.i 
1.11. - 31.12
1.4. - 30.6 i
1.9. - 31.10.
1.7. - 31.8.
Odrasli 55,00 110,00 180,00
Grupe odraslih* 50,00 100,00 160,00
Studenti 45,00 80,00 110,00
Grupe studenata* 40,00 70,00 100,00
Djeca 7-18 g. 35,00 55,00 80,00
Grupe djece* 30,00 50,00 70,00

DJECA DO 7 G. I INVALIDI S 50% I VIŠE INVALIDNOSTI - GRATIS  

*15 i više osoba – obvezna pisana najava dolaska preko Odjela prodaje za ostvarenje cijene
**panoramski vlak i elektrobrod izvan funkcije - moguć obilazak pješice – dnevno informacije o mogućnostima obilaska, ovisno o vremenskim prilikama, na ulazima u

 

  • POUČNO REKREATIVNE STAZE

Planinarska staza Medveđak

U davna vremena dok su ljudi prirodu ovog kraja gledali s dubokim poštovanjem, što zbog gustih i neprohodnih šuma, što zbog blizine granice dvaju svjetova, nadjenuše ovom kraju ime „Vražji vrtal“. Izoliranom i slabo poznatom području u kojem se ispredahu legende o Crnoj Kraljici, vilama jezerkinjama, oštrim zimama, kršnim gorštacima i šumskim zvijerima, ostade ovaj naziv sve do početka devetnaestog stoljeća. Koncem tog stoljeća otkrivaju ga i sve češće navraćaju ovamo okrunjene glave. Već potkraj XIX stoljeća (1894. g.), za posjetitelje Plitvičkih jezera bila je uređena staza koja je vodila na vrh Tupi Medveđak. 1900. g. Kraljevski šumarski erar izradio je šumski put od tadašnjeg hotela na vrh Oštrog Medveđaka, nazvan Blankin put, po ženi nadvojvode Leopolda Salvatora iz dinastije Habsburg-Lothringen. Staza je skladno uklopljena u krajobraz i pokazuje iznimnu pažnju koja se je već tada pridavala zaštiti ovog područja. Medveđak, šumovita gorska kosa duga 8 km, koja se pruža kao sjeverozapadni nastavak Plješivice i danas je jedno od najatraktivnijih mjesta sa kojeg se svim zaljubljenicima u prirodu: planinarima, posjetiteljima; pruža panoramski pogled na dio Plitvičkih jezera i čitavo područje između Male Kapele i Ličke Plješivice. Na njenom hrptu uzdižu se tri vrha: Oštri Medveđak (889 m), Tupi Medveđak (868 m) i Turčić (801 m).

Posebnost staze koja povezuje vrhove Medveđaka su stare bukove šume prepuštene prirodnom razvoju. Upravo je to jedan od uvjeta bogatstva i raznolikosti ovog područja biljnim i životinjskim svijetom, posebno vrstama koje su zbog sve manjeg broja takvih staništa u svijetu rijetke i ugrožene.

Od velikih zvijeri utočište ovdje nalaze: vuk (Canis lupus L.), ris (Lynx lynx L.), te smeđi medvjed (Ursus arctos L.) po kojem je čitav masiv dobio ime. Na stazi je moguće pronaći tragove i čuti glasanja rijetkih i zanimljivih vrsta faune (sisavci, ptice) te ovisno o godišnjem dobu uživati u raznolikosti flore.

Duž staze postavljeni su poučni panoi koji upoznaju posjetitelja sa šumskim ekosustavom te drugim prirodnim posebnostima i znamenitostima. Potpuni doživljaj Nacionalnog parka Plitvička jezera nije moguć bez upoznavanja šumskih ekosustava koji prekrivaju više od ¾ njegove površine.

Poučna staza ima za cilj približiti ovaj šumski ekosustav posjetiteljima koji svoj boravak u Nacionalnom parku Plitvička jezera žele, uz aktivni odmor, obogatiti i znanjem o šumama i šumskim ekosustavima.

 

Izvor. web stranica NP Plitvička jezera

Neka rajski ambijent stoljetnih šuma, pjenušavih slapova i kristalnih modrozelenih jezera bude odabir  za najljepši dan vašega vjenčanja!

Vjenčanja u prirodi i prirodnom okruženju neosporno sve više zauzimaju vodeće mjesto i postaju sve većim trendom današnjice. U želji za odmakom od klasičnih, uobičajenih i pomalo klišeiziranih vjenčanja, mladenci se nerijetko odlučuju za vjenčanje koje će biti uistinu posebno i nesvakidašnje.

Vodeći se intencijom otvorenosti prema novitetima, Nacionalni park Plitvička jezera svoju je ponudu upotpunio i organizacijom vjenčanja u prirodi. Rajski ambijent stoljetnih šuma i pjenušavih slapova najstarijega Nacionalnog parka u  Hrvatskoj, svakom će vjenčanju pružiti poseban čar, a mladencima i uzvanicima nezaboravan doživljaj iskonske prirodne ljepote.

 

U okviru ponude izdvajamo:

  • Ceremoniju vjenčanja na atraktivnim lokacijama unutar Nacionalnog parka (brojni vidikovci, podno Velikog slapa, na obali   najvećeg jezera), na elekrobrodu (kapaciteta 50 i 100 osoba), u drvenoj sjenici na Ulazu 1, u restoranu rustikalnog ličkog   uređenja – Lička kuća, na drugim lokacijama po odabiru mladenaca.
  • Mogućnost fotografiranja i snimanja na najatraktivnijim lokacijama (uz obveznu prethodnu najavu)
  • Najam drvenih čamaca s veslima
  • Smještaj u hotelskim objektima Nacionalnog parka (Hotel Jezero, Hotel Plitvice, Hotel Grabovac, Hotel Bellevue)
  • Organizaciju svečanih svadbenih večera i svadbenih svečanosti u hotelskim i ugostiteljskim objektima Nacionalnog parka
  • Individualan pristup informiranja i savjetovanja pri organizaciji vjenčanja
  • Organizirani program posjeta i obilaska Nacionalnog parka u pratnji vodiča

Svoju životnu bajku započnite u okruženju čarobne prirodne ljepote!

 

 

 
©2017. RURALNA.hr Sva prava pridržana. Hvala na posjeti. Uvjeti korištenja
close
Pošaljite upit ...
Vaša poruka