NASLOVNICA O NAMA KONTAKT PRIJAVA REGISTRACIJA ENHR
NACIONALNI PARK SJEVERNI VELEBIT
Gorska Hrvatska
Krasno 96
053 665 380
053 665 390
-
 
 

Sjeverni Velebit, osnovan je 1999. godine i najmlađi je od osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Ovaj poseban prostor Velebita nalazi se na površini 109 m2 i na 518-1676 m nadmorske visine. Najviši vrh mu je Veliki Zavižan. Raznolikost krških oblika, biljnog i životinjskog svijeta i krajobraza bila je razlogom proglašenja područja sjevernog Velebita Nacionalnim parkom.

Živa priroda

Područje Velebita je zajednica raznovrsnih staništa - šuma, travnjaka, stijena, točila i rijetkih vodenih staništa. Sva se međusobno isprepliću i međusobno pretapaju u prijelaznim područjima, koja su često najbogatija životom. Njegov sadašnji izgled posljedica je dugog razvoja i raznolikih utjecaja. 

Glavni tipovi staništa u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit:

  • Šuma
  • Travnjak
  • Kamenjar
  • Podzemlje
  • Vodena staništa

Šumska staništa prekrivaju daleko najveću površinu Nacionalnog parka, više od 80 %. Osnovna karakteristika šumskih staništa na planini je zonacija - raspoređenost u pojaseve koji se izmjenjuju prema nadmorskoj visini. Budući da se povećanjem nadmorske visine zaoštravaju klimatski uvjeti, to se odražava na biljnom pokrovu ili vegetaciji.

Biljke - do sada je na području Parka zabilježeno više od 950 biljnih vrsta i podvrsta. Mnoge od njih su regionalne rasprostranjenosti, a 40-ak lokalno su rasprostranjeni strogi endemi. Njihov udio u flori Sjevernog Velebita je 4,4 %, što je visoko za europske prilike. Prema kriterijima IUCN - a (Međunarodna zajednica za očuvanje prirode) 2,3% vrsta i podvrsta nalazi se na nacionalnom Crvenom popisu ugroženih biljaka što ga je izradio Državni zavod za zaštitu prirode. Na europskoj razini, putem Bernske konvencije i Direktive o staništima, dva glavna europska propisa o zaštiti prirode, zaštićeno je 5,1 % biljnih vrsta Parka.

Gljive su jedna od najslabije istraženih skupina živih bića u Hrvatskoj i vjeruje se da je do sada zabilježeno tek 20% vrsta! U dosadašnjim istraživanjima (do kraja 2011. godine), na području Parka zabilježene su 382 vrste gljiva. Mnoge od njih rijetke su i ugrožene, jer ovise o mrtvoj drvnoj masi koja je oskudna u gospodarenim šumama. 

Životinje sjevernog Velebita neobično su zanimljive i raznolika. Ovdje na relativno malom prostoru žive različite životinjske vrste. Park obiluje brojnim endemičnim vrstama, koje su karakteristične samo za ovo područje. Od kralježnjaka je do sada u Nacionalnom parku zabilježeno 6 vrsta vodozemaca, 16 vrsta gmazova, te stotinjak vrsta ptica i četrdesetak vrsta sisavaca. Mnoge su od njih strogo zaštićene ili zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, a brojne vrste nalaze se i na dodacima Direktive o pticama i Direktive o staništima. Ovo područje očuvanih šuma pogodno je stanište za sve tri vrste velikih zvijeri: medvjeda (Ursus arctos), vuka (Canis lupus) i risa (Lynx lynx), a njihovo prisustvo na istom prostoru znak je velike očuvanosti ekosustava.

Neživa priroda - karakterizira ju prekrasan krški krajolik obilježen mnogobrojnim oblim vrhovima, velikim i malim, pravilnim i nepravilnim ponikvama i dolcima, planinskim rudinama i uvalama. Upravo je taj veličanstven krški reljef, nastao uslijed otapanja karbonatnih stijena (vapnenaca i dolomita) vodom obogaćenom ugljičnim dioksidom, bio jedan od glavnih razloga proglašenja Sjevernog Velebita nacionalnim parkom.

Krš - cijeli krajolik obilježen je prepoznatljivim krškim reljefom koji po raznovrsnosti, mnogobrojnosti i razvijenosti krških oblika ulazi u red najzanimljivijih krških područja svijeta.

  • površinski krški oblici - grižine ili izjedline (škrape, žljebovi ili žlibe, kamenice)
  • podzemni krški oblici - krški oblici u podzemlju nastaju proširenjem pukotina ili šupljina zbog korozijskog i erozijskog (kemijskog i mehaničkog) djelovanja vode.  Najzastupljenije su jame, dok je spilja znatno manje.

Područje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, naročito strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, uvršteno je u najzanimljivije speleološke lokalitete svijeta. Razlog te prepoznatljivosti nalazi se u postojanju velikog broja dubokih jama na relativno malom prostoru. Na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit do sada je otkriveno oko 220 speleoloških objekata od kojih su 98% jame. Jame su tipičan podzemni krški oblik s vertikalnim ili strmo nagnutim kanalima ukupnog nagiba većeg od 45°. Tri jame Sjevernog Velebita dublje su od 1000 m. Lukina jama – Trojama – dubine 1421 m svrstana je među najdublje jame svijeta.

Klima

Velebit je prirodna granica između kontinentalne i mediteranske Hrvatske, gdje se sukobljavaju maritimna i kontinentalna klima Na području NP Sjeverni Velebit smještena je podno vrha Vučjak najviša planinska meteorološka postaja u Hrvatskoj, na nadmorskoj visini od 1594 metra. Postaja je uspostavljena 1. listopada 1953. godine i od tada radi bez ijednog dana prekida, unatoč surovim vremenskim uvjetima koji vladaju u planini. 

Poučne staze

Kako bi boravak u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit bio što zanimljiviji, a ujedno i poučan, duž nekih postojećih planinarskih staza i stočarskih putova postavljene su poučne table koje će vas upoznati s prirodnim i kulturnim vrijednostima ovog prostora.

Premužićeva staza - duž dijela staze koji se nalazi u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit postavljeno je 26 poučnih tabli koje čine mozaik sastavljen od geologije, speleologije, živog svijeta i kulturne baštine ovog prostora. 

Velebitski botanički vrt -  postavljeno je petnaest poučnih tabli na kojima se može upoznati biljni svijet i njegovu raznolikost, ali i uvidjeti trud, entuzijazam i ljubav mnogih znanstvenika, stručnjaka, radnika, vrtlara koji su se brinuli o Vrtu. 

Kružna staza - postavljene su dvije staze – Staza zviri i Trag čovika. One povezuju ulaz u Park na Babić Siči s Planinarskim domom Zavižan, čineći tako kružnu stazu. Obilazak ovih staza, uz obvezan posjet meteorološkoj postaji i Planinarskom domu Zavižan te Velebitskom botaničkom vrtu, izvrstan je način za organiziranje cjelodnevnog izleta. Staza zviri je najkraći put za dolazak pješice do Zavižana, a potrebno vrijeme hoda je oko 1,5 sat. Na ovoj stazi moguće je upoznavanje s većinom zanimljivih životinja sjevernog Velebita, a neke od njih se možda i ugledaju ili opaze njihovi tragovi prilikom obilaska. Trag čovika  je staza koja vodi primorskom stranom Velebita, prateći stare stočarske putove. Potrebno vrijeme hoda je oko tri sata. Šećući stazom može se informirati o tegobnu načinu života ljudi koji su stoljećima obitavali na ovom prostoru.

Vremenske ćudi Zavižana -  u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom postavljena je poučna staza posvećena meteorologiji, koja povezuje parkiralište podno Vučjaka s planinarskim domom i meteorološkom postajom Zavižan, te vodi dalje na sam vrh Vučjak. Na stazi je 17 poučnih tabli, a vrijeme potrebno za njen obilazak je oko pola sata. 

Najatraktivniji lokaliteti na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit su:

  • Zavižan
  • Velebitski botanički vrt
  • Premužićeva staza
  • Alan
  • Štirovača
  • Lubenovac

Zavižan je jedan od najpoznatijih lokaliteta u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Na 1594 m nadmorske visine, ispod vrha Vučjak, smješten je Planinarski dom Zavižan i najstarija visinska meteorološka postaja u Hrvatskoj, osnovana 1953. godine. S obzirom da je Velebit prirodna granica između kontinentalne i mediteranske Hrvatske, u njegovu vršnom dijelu sukobljavaju se i dvije različite klime - maritimna i kontinentalna, što uzrokuje nepredvidive vremenske prilike pa je ova zavižanska postaja od neizmjerne važnosti za meteorološku zajednicu.S obzirom na lagani prilaz i postojanje planinarskog doma i drugih sadržaja za posjetitelje (parkiralište, sanitarni čvorovi, klupe, odmorišta i sl.), Zavižan je vrlo dobra polazna točka za planinarske ture po Velebitu. Popnete li se planinarskim stazama na neki od okolnih vrhova – vidikovaca, otvorit će se prekrasni vidici na kvarnerske otoke i Liku. Upravo vizure koje se pružaju sa skupine zavižanskih vrhova (Veliki Zavižan 1676 m, Balinovac 1601 m, (Velika) Zavižanska kosa 1620 m, Vučjak 1644 m) ostavljaju najveći dio posjetitelja bez daha.

Velebitski botanički vrt - U neposrednoj blizini Zavižana, petnaestak minuta hoda od planinarskog doma, nalazi se Velebitski botanički vrt osnovan 1967. godine, na inicijativu dr. Frana Kušana, profesora na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Ideja koja je vodila osnivače botaničkog vrta aktualna je i danas – željeli su bogatstvo flore Velebita učiniti dostupnim ne samo znanstvenicima, istraživačima i zaljubljenicima u Velebit već i svim posjetiteljima koji dođu na sjeverni Velebit. U Vrtu raste oko 300 biljnih vrsta od kojih su neke samonikle, dok su druge donesene s ostalih dijelova Velebita. Među njima su i neke rjeđe velebitske vrste – velebitska degenija (Degenia velebitica), hrvatska sibireja (Sibirea altaiensis ssp.croatica), krški runolist (Leontopodinum alpinum ssp. krasense), velebitski klinčić (Dianthus velebiticus), Kitajbelov jaglac (Primula kitabeliana), Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii), hrvatska gušarka (Cardaminopsis croatica). Posebno je zanimljiva velika kamenjara na kojoj rastu brojne atraktivne vrste. Za obilazak Vrta potrebno je oko sat vremena laganog hoda, a najbolji su dio godine za posjet Vrtu lipanj i srpanj kad je većina vegetacije u cvatu.

Premužićeva staza - stazu je projektirao i gradio inženjer šumarstva Ante Premužić, strastveni planinar i zaljubljenik u ljepote Velebita. Kasnije su je, graditelju u čast, hrvatski planinari prozvali njegovim imenom. Premužićeva  stazau danas se smatra pravim remek-djelom graditeljstva jer je građena u kamenu  suhozidu, te je položena tako da nas na vrlo jednostavan način vodi u najsurovije i najkrševitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove. Proteže se hrptom planine od Zavižana do Baških Oštarija u srednjem Velebitu i duga je 57 km. Staza nema teških uspona pa je pogodna i za posjetitelje nenavikle na planinarenje. S Premužićeve se staze odvaja nekoliko uspona na neke od najljepših vrhunaca sjevernog i srednjeg Velebita – Gromovaču, Crikvenu, Šatorinu i druge. Kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit prolazi 16 km staze, a na otprilike dva sata hoda od Zavižana nalazi se planinarsko sklonište Rossijeva koliba.

Alan je područje prostranih planinskih travnjaka, duliba i padeža iznad kojih se uzdižu slikoviti vrhovi. Veliki Alan (1414 m n.v.) jedan je od značajnijih velebitskih prijevoja. Njime prolazi poprečna velebitska cesta koja spaja Liku s morem. Smještena podno vrha Alančić uz sam rub šume, odmah uz prilaznu cestu nalazi se i Planinarska kuća Alan. S Alana se pruža prekrasan pogled na more i otoke. U neposrednoj blizini Alana nalazi se Mirovo - nekad ljetno planinsko naselje, a danas samo još jedan velebitski travnjak s vidljivim ostacima suhozida i starih ljetnih stanova. U prošlosti je Mirovo bilo jedno od većih naselja na Velebitu, o čemu danas svjedoče brojni ostaci kamenih kuća, štala, suhozida i cisterni.

Štirovača  je prostrana dolina na oko 1100 m n.v. poznata po očuvanim crnogoričnim šumama. Štirovača je među rijetkim lokalitetima u Parku s izvorom pitke vode i nekoliko potočića koji napajaju okolne vlažne livade. U neposrednoj blizini Štirovače nalazi se i Klepina duliba, posebni rezervat šumske vegetacije.

Lubenovac  je jedno od najljepših mjesta u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. To je krška udolina smještena na samom rubu Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi. Nekoć su na Lubenovcu u ljetnim mjesecima obitavali ljudi, zajedno sa svojom stokom, a danas se tamo nalaze ostaci pedesetak ljetnih stanova, suhozida i šterni. Na Lubenovcu je ostala sačuvana i lokva, Lubenovačka ruja, koja je u prošlosti služila za napajanje stoke: ovaca, koza, krava i konja.


Smještaj

Na području Parka ne postoji posjetiteljska infrastruktura za duže zadržavanje gostiju. Jednostavni smještaj unutar Parka moguć je jedino u planinarskim objektima na Zavižanu i Alanu. 

Planinarski dom Zavižan -  može se dobiti manja ugostiteljska usluga, a postoji i mogućnost pripreme vlastite hrane U prizemlju je kuhinja, jedna skupna spavaonica s 14 ležaja i blagovaonica kapaciteta 40 sjedećih mjesta, a na katu su jedna dvokrevetna, četverokrevetna i jedna skupna spavaonica s 8 ležaja. Sobe i spavaonice opremljene su krevetima na kat i posteljinom tako da nije neophodna vlastita vreća za spavanje. Dom ima struju i telefon. U sklopu zgrade je cisterna ograničenog kapaciteta i stoga treba biti štedljiv s vodom. Za vrijeme sezone dobro jeunaprijed rezervirati smještaj. Ispred doma je i terasa s 50-ak sjedećih mjesta.

Planinarska kuća Alan je brvnara gdje je na katu 5 soba s 40 ležaja. U prizemlju kuće je opremljena kuhinja gdje postoji mogućnost pripreme i konzumacije hrane i pića. Iza kuće je cisterna i u ljetnoj sezoni voda je provedena u kuhinju. Poželjno je koristiti ju vrlo štedljivo. Voda za održavanje osnovne higijene je osigurana pored kuće. Kuća nema električne rasvjete. Preporučuje se donijeti vlastite vreće za spavanje, a ukoliko ih netko nema, postoji dovoljno pokrivača koji su potrebni i usred ljeta.

Rossijeva koliba je planinarsko sklonište izgrađeno davne 1929. godine. Nalazi se uz Premužićevu stazu, na oko dva sata hoda od Zavižana. Sklonište je namijenjeno isključivo kraćem boravku u slučaju nužde ili ružnog vremena.

 

 

 

 

 

 

Nacionalni park Sjeverni Velebit pravo je odredište za sve one koji prednost daju aktivnom odmoru i boravku u prirodi i žele uživati i u dodatnim sadržajima:

  • planinarenju
  • šetnji
  • trekingu
  • bicikliranju

Planinarske ture: 

Polazna točka: PD Zavižan

  • Obilazak zavižanskih vrhova
  • Veliki Zavižan
  • Pivčevac
  • Mali Rajinac – Rossijeva koliba

Polazna točka: PK Alan

  • Buljma
  • Alančić
  • Zečjak
  • Veliki Golić – Goljak
  • Veliki Lubenovac

Polazna točka: Premužićeva staza

  • Premužićeva staza

Bicikliranje - unutar granica Nacionalnog parka nema posebno uređenih biciklističkih staza, ali postoji mreža javnih i šumskih cesta koje mogu odlično poslužiti i za izlete biciklom. Posjetitelji koji u Park ulaze biciklom, imaju pravo na ulaznicu s popustom.

Prijedlog biciklističkih ruta:
Krasno – Babić Sića – Zavižan – Veliki Lom – Krasno (43 km)
Krasno – Babić Sića – Veliki Lom – Careva kuća – Veliki Lubenovac – Tudorevo – Alan – Mrkvište - Krasno (75 km)
Štirovača – Mrkvište – Alan – Tudorevo – Veliki Lubenovac – Štirovača (33 km)

NP Sjeverni Velebit ove godine slavi 15. obljetnicu osnivanja
( 1999. -2014.)


28/08/2013 - Lukina jama produbljena na 1431 m

Speleoronilačkim istraživanjima u kolovozu 2013. koja su izvedena u organizaciji SO Željezničar pod vodstvom Branka Jalžića  i sudjelovanje niza speleologa iz Hrvatske i Europe, speleoronioci Petra Kovač Konrad i Vedran Jalžić zaronili su 20 m dublje u sifonu na dnu Lukine jame te je nova dubina jame 1431 m. Ovime je Lukina jama pomaknuta na 14. mjesto u popisu najdubljih jama na Svijetu. Samo istraživanje trajalo je pet dana, za kojih su speleoronioci pet puta ronili u završnom sifonu jame od po 90 do 120 minuta.

 
©2017. RURALNA.hr Sva prava pridržana. Hvala na posjeti. Uvjeti korištenja
close
Pošaljite upit ...
Vaša poruka