NASLOVNICA O NAMA KONTAKT PRIJAVA REGISTRACIJA ENHR
NACINALNI PARK MLJET
Južna Dalmacija
Pristanište 2 Goveđari
020 744 041
020 744 041
-
 
 

Mljet se nalazi u južnodalmatinskoj otočnoj skupini. Pruža se paralelno s istočnom polovicom poluotoka Pelješca od kojeg je odvojen Mljetskim kanalom širine 8 km. Sjeverozapadni kraj otoka (rt Goli) udaljen je od Korčule 18 km, a rt Gruj na jugoistočnom kraju otoka udaljen je od Dubrovnika 30 km. Mljet je dug 37 km s prosječnom širinom 3 km i površinom od 100,4 km2. Najveće brdo na Mljetu je Veliki Grad sa 514 nm, a pruža se sredinom otoka iznad Babinog Polja. 

Mljet pripada mediteranskom klimatskom području sa suhim, vedrim i vrlo toplim ljetom, te kišovitim, ali blagim zimama, s najviše oborina potkraj jeseni i početkom zime. To je naš najzeleniji otok, bujne mediteranske vegetacije, bistrog i čistog mora, pitomih pjeskovitih uvala, bogatog podmorskog živog svijeta. Tko jednom upozna taj povijesni otok čudesne ljepote i izvorne prirode postaje njegovim zaljubljenikom i rado mu se ponovno vraća. Zbog vrlo blage mediteranske klime i sastava tla, na Mljetu je razvijena bujna vegetacija koja se javlja u dva osnovna oblika: alepski bor (oko Velikog i Malog jezera, sela Goveđari, uvale Pomena, brda Bugari i Gaja, uvale Sutmiholjske i polja Sutmihajla, tvori najljepši i najsačuvaniji tip šume na Mediteranu) i zimzelena lisnata šuma hrasta česvine (sačuvane na lokacijama: Valakija, Planjak, Kneže polje, Ivanje polje i Nikin dolac), te antropogeno degradirani oblici vegetacije u koje se ubrajaju makija, garig i kamenjar. Specifična ekološka sredina glavna karakteristika koje je izoliranost i mala površina otočnog ambijenta, te šumovitost i slaba napučenost, omogućuju razvitak brojnih životinjskih vrsta. Na otoku živi indijski sivi mungos, kuna bjelica, divlja mačka, podivljala domaća koza, divlja svinja, jelen lopatar, zec, muflon, miš, puh, jež, žaba, kornjača, mali skakavci, brojne ptice: kos, čučka, grmuša, vrabac, divlji golub, galeb, sokol i druge, te zmije neotrovnice: bjelouška i blavor (sljepić). Mljet je uvelike uspio sačuvati svoju prirodnu izvornost i autentičnost zahvaljujući zemljopisnom položaju i činjenici da je udaljen od kopna.
More, jaki valovi, morske struje i vjetrovi oblikovali su današnju strukturu mljetskih obala koje obiluju pješčanim plažama, pećinama, garmama, rikavicama, uvalama, dragama, jezerima, lukama i lučicama. Otok je nastao uzdizanjem iz mora, pa tvori samo dio kopna od kojega je odvojen. More je oko njegovih obala toplije i slanije nego na sjeveru Jadrana. Zimi je more hladnije samo u dubokim uvalama i Mljetskim jezerima, i to u hladnijim razdobljima. Ljeti je more ugodno toplo za kupanje, a uza samu obalu, u uvalama i osobito u Mljetskim jezerima toplije je 2-3 °C nego na pučini. Za velikih ljetnih vrućina, zbog bujne vegetacije i čistog zraka, i najtopliji su dani ugodni. Te blagodati mora i vegetacije osjećaju se po cijelom otoku. Na Mljetu postoji nekoliko blatina koje se nalaze u blizini sela Blata i Prožure i luke Sobre te slatina koja se nalazi kod Korarice a ima i nekoliko izvora pitke vode. 

Biljni svijet

Mljetske šume najčešće tvori alepski bor te su među najljepšim i najočuvaniljim šumama tog tipa na Sredozemlju. Na Mljetu se mogu naći i brojne endemske biljke: dubrovačka zečina, jupiterova brada i drvenasta mlječika. Šuma, posebno bujna na području oko Velikog i Malog jezera, spušta se do samog mora s kojim čini savršen sklad. Makiju čini vazdazeleno, teško prohodno nisko raslinje. Osim šume i makije postoje i druga staništa kao što su priobalne pješčane dine, strme i visoke obalne stijene te bilje obalnih grebena. Drugu šumsku zajednicu čine šume hrasta crnike ili česvine (Orno-Quercetum ilicis). To  je stablo široke i oble krošnje. Kora je debela tamno siva i ispucana. Listovi su kožasti, dugi do 7 cm, s kratkom peteljkom, tamno zelene boje. Plod je žir .Značajniji očuvani lokaliteti jesu Velika dolina, Valakija, Planjak i Knežepolje.

Životinjski svijet

Bogat i zanimljiv životinjski svijet Nacionalnog parka Mljet još nije u potpunosti istražen. Jedna od osobitosti otoka su tipična krška podzemna staništa: polušpilje, špilje i jame, sa endemskom faunom beskralješnjaka od kojih su neki svoje znanstveno ime dobili upravo po Mljetu, gdje su prvi put pronađeni. To su primjerice: Strouhaloniscus meledensis, Pergamasus meledensis, Otiorrhynchus meledanus iMeledella werneri.

Dosad je na otoku zabilježeno ukupno pet vrsta zmija i šest vrsta guštera. Od guštera česti su zelembać (Lacerta viridis), oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala), obična gušterica (Lacerta melisellensis) i kućni macaklin (Hemidactilus turcicus). Zmije su na otoku prorijeđene kao posljedica unošenja indijskog mungosa (Herpestes auropunctatus) 1909. godine.

Staništa i ekosustavi

Podmorje NP-a Mljet obiluje raznim životnim oblicima i to posebno onim endemičnim. Specifičnost podmorja Jezera su školjkaši koji se zbog pogodnih uvjeta razvijaju u velikom broju. Posebno treba istaknuti Jakovsku kapicu (Pecten jacobaeus), zakonom zaštićenu plemenitu perisku (Pinna nobilis), koja je naš najveći školjkaš, te prstace (Litophaga litophaga). 

 

Izvor: web stranica NP Mljet

Kulturna baština

Polače je naselje najstarijeg datuma jer datira još iz grčkog i ilirskog razdoblja. U naselju se danas može vidjeti mnoštvo građevina iz rimskog razdoblja. Oko 1830. godine Polače naseljavaju obitelji Dabelić i Nodilo te se ono u drugoj polovici XX. stoljeća naglo širi uz obalu. Naselje se smjestilo na zidinama kasnoantičke palače po kojoj je i dobilo ime, a u njemu živi oko 140 stanovnika. 

Naselje i luka se nalaze u jednom od najvećih i najsigurnijih zaljeva naše obale, a pred njim su otočići Tajnik, Ovrata, Kobrava i Moračnik. Zbog izrazito sigurnog veza tu se preko zime znaju zakloniti teretni brodovi a tijekom ljeta je zaljev pun jahti i jedrenjaka.

Guvna su prvi lokalitet iznad sela, sagrađena za vršidbu žita koje su stanovnici Polača uzgajali u Polačnom polju.

Kaštil je stara utvrda i vidikovac koji je štitio luku i vršio motrenja morskog ulaza u luku te bio u sustavu motrenja i obavješćivanja protiv gusara i ostalih mogućih opasnosti. Nalazi se desno od puta za Veliko jezero, na brdu iznad lokaliteta Guvna.

Arheološki spomenici

  • Ostaci rimske vilae rusticae i ostaci termi.
  • Antički rezidencijalni kompleks (palača) nastao krajem V. stoljeća; registriran RST-0057.
  • Starokršćanska crkva iz 5.-6. st; registriran RST-0064.
  • Nodilove košare – sakralna građevina iz 6. st.; registriran RST-0065.
  • Zapadno od kasnoantičke palače dvije pravokutne zgrade s ostacima lezena; registriran RST-0066.
  • Kasnoantički kaštel na uzvisini iznad luke Polače. 

Hidroarheološki lokaliteti

  • Područje otoka Ovrata – antički brodolom, nalazište amfora, registriran RST-0783.
  • Područje otoka Glavat – antički lokalitet 1. st. pr. Kr. i 1. st. posl. Kr. – nalazište amfora, registriran RST-0785.
  • Područje luke Polače – antički brodolom, nalazište amfora, keramike, oplate broda.
  • Područje otoka Maslinovac – kasnoantički lokalitet, nalazište amfora.
  • Područje otoka Glavat – antički lokalitet, pojedinačni nalazi.
  • Područje rta Glavat – antički brodolom, 2.st. nalazište amfora.
  • Područje rta Glavat – antički brodolom.


Kulturna baština  otočića Sv. Marije

  • Zapračarica – najstariji put od samostana prema Velikom mostu i mlinici te otvorenom moru, a zovu ga i Austrijski put. Korišten, kako mu i samo ime kaže, u vrijeme Austrije a put kojim se prije današnje asfaltne šetnice Branimira Gušića prenosilo razne materijale od ogrijeva do kamena, klaka, itd. te namirnice i vodu uz korištenje barki.
  • Klačine je pitoma i šumom izrazito bogata uvala gdje i danas postoje ostaci “klačina” u kojima se proizvodio klak za gradnju i obnovu samostana i ostalih građevina.
  • Arheološki spomenici
  • Antički
  • Ispod današnjeg samostana Sv. Marije postojala je antička građevina – evidentirano 1917. godine
  • Srednjovjekovni
  • Crkva Sv. Marije – preventivno zaštićen – PZ ZDU UP/I-612-08793-07/202.
  • Samostan Sv. Marije – preventivno zaštićen – PZ ZDU UP/I612-08793-07202.
  • Ostaci srednjovjekovne obrambene arhitekture s obje strane otoka.
  • Ostaci građevinskog sklopa s vidljivim dijelovima, fortifikacijske građevine i objekt u obliku crkve ili cisterne, na vrhu otoka.
  • Dvije gotičke crkvice iz 15. st.

Kulturna baština okolice naselja Babine Kuće

  • Njivice - lijep i kultiviran poluotok na kome se nalaze kuće obitelji Stražičić sa divnom terasom i rivom. Tu je 1936. godine otvoren pansion «Jezero».
  • Malo jezero – Zbog ustajale vode u tadašnjoj Slatini- Blatini razvijala se malarija koja je uzrokovala kopanje rubnog dijela jezera i njegovo spajanje sa Velikim jezerom kako bi se ustalila izmjena mora plimom i osekom i povoljna zdravstvena situacija za život stanovništva.
  • Mali most - tridesetih godina XX. stoljeća brvno za prijelaz ljudi i stoke zamijenio je kameni Mali most. Prodaja i vaganje grožđa obavljalo se u šahti uz današnji mol gdje se ukrcavaju i iskrcavaju posjetitelji za otočić Sv. Marije.

Kulturna baština naselja Soline i okolice

Soline su zaselak na spoju otvorenog mora i ulaza u Solinski kanal, kroz koji se ulazi pored nekadašnjeg mlina i mosta u Veliko jezero, a osnovala ga je obitelj Sršen 1825. godine.

Danas u sedam obiteljskih kuća živi oko 30 stanovnika. Po predaji selo je dobilo ime po skupljanju soli u vrijeme benediktinaca, jer je ulaz u kanal izrazito plitak a padine blagog pada te pogodne za hlapljenje mora. 

Od ceste između naselja Soline i Velikog mosta za svega par minuta stići ćete do špilje. Na ulazu je široka prostorija dio čijeg stropa je urušen. Iako nije velika, sadrži tipične špiljske ukrase, stalaktite i stalagmite. Iz ulazne prostorije vode uski kanali koji nisu do kraja istraženi pa prava veličina špilje još nije poznata.

Most na spoju Solinskog kanala i Velikog jezera (17. st.) srušen je 1958. godine zbog prolaza većih brodova u jezero, a na istom mjestu bila je i mlinica koju su sagradili benediktinci u XVI. stoljeću.

  • Arheološki spomenici
  • Prapovijesni
  • Brdo Montokuc – prapovijesna gradina
  • Antički
  • Brdo Montokuc – ostaci antičke utvrde, registrirano 1953. godine
  • Srednjovjekovni
  • Kameni križ s glagoljičnim natpisom iz razdoblja samoga srednjeg vijeka (14. st.)
  • Brdo Veliki Gradac – ostaci prapovijesnog gradinskog naselja (koji je čuvao izvor vode u Fontani) 
  • antičke i srednjovjekovne utvrde

Kulturna baština naselja  Pomena

Pomena je naselje novijeg datuma, nastalo iz ribarske baze stanovnika sela Goveđari. Odlukom o osnivanju ribarske zadruge te kasnijom gradnjom hotela «Odisej» 1978. godine ovo naselje postaje glavno središte za prijem organiziranih posjetitelja NP «Mljet».

Jedini hotel na otoku Mljetu smješten je upravo u ovom mjestu na temeljima ribarske zadruge i centralno je mjesto za smještaj cca. 320 posjetitelja.

  • Arheološki lokaliteti
  • Antička vilae rusticae 
  • Nalazi antičkih grobova
  • Hidroarheološki lokaliteti
  • Otok Crna Seka – antički lokalitet, nalaz sidra
  • Otok Šilj – antički lokalitet, nalaz amfora
  • Otok Pomeštak – antički lokalitet, nalaz amfora
  • Uvala Lastovska – antički lokalitet, nalaz amfora

Kulturna baština naselja  Goveđari

Goveđari – Krajem XVIII stoljeća, točnije 8. IV 1793. Godine, kako kaže Ugovor o naseljavanju iznad polja Pomijenta, između mljetskih redovnika, samostanskih zastupnika s jedne strane i tri obitelji (Basto, Milić) sa druge strane, regulirani su odnosi među dvije strane kao i prava i obveze a prije svega dozvoljeno je naseljavanje, rad i davanja  benediktincima. pa su se po tom Ugovoru uskoro pridružile još četiri obitelji (Hajdić, Stražičić, Matana i Sršen). Zahvaljujući svojoj originalnosti i dobroj očuvanosti selo Goveđari je Prostornim planom NP Mljet određeno kao etno selo. 

Do sela se može doći pješke mnogobrojnim seoskim putevima sa svih strana te automobilom ili autobusom redovne linije Pomena – Sobra koja prevozi putnike na redovnu trajektnu i katamaransku liniju.

Najljepši pogledi na selo su sa glavne ceste Polače-Vrbovica od križanja Jarište sve do same Vrbovice te sa ceste Vrbovica – Goveđari. 

Na kraju sela u borovoj šumi na pola puta prema naselju Babine kuće nalazi se crkvica Sv. Nikole sagrađena početkom 1927. godine s pripadajućim Župnim uredom na Velikoj Lozi na rubu Pomijente i Vrbovice. Župa Goveđari ustanovljena je 1897. godine i njene se granice poklapaju sa katastarskim granicama  NP Mljet. Na putu prema crkvici Sv. Nikole mogu se vidjeti mnogobrojna Guvna za vršidbu žita kao i košare za koze, magarce, svinje, te kokošarice za perad. Osnovna škola (prva četiri razreda pučke škole) nalazi se na putu kojim se ulazi u selo, kao i napuštena i nedovršena zgrada seoskog doma.

  • Velika loza: nalazi se na rubu polja ispod Goveđara i ima dvije kaptaže za vlastito sakupljanje vode.
  • Župni ured sagrađen 1927. godine uzima se kao datum osnivanja ovog lokaliteta na kojemu danas postoje ukupno dvije kuće. 
  • Novo seosko groblje je sagrađeno 1954/5 a do tada korišteno groblje na otočiću Sv. Marije je napušteno ali sačuvano.
  •  Pristanište: nalazi se na križanju prometnice koja dolazi sa Vrbovice i nadovezuje se na šetnicu Branimira Gušića koja ide od Solina oko Velikog jezera. Na Pristaništu se nalazi Uprava NP «Mljet».

Centralno mjesto je uređeno kao Vrt autohtonog bilja koji u sebi objedinjava: 

  • uređenu kamenu obalu mora za kupanje, sunčanje, privez barki, ukrcaj-iskrcaj posjetitelja
  • uređene terase i autentičnu floru tipičnom za ovaj prostor, 
  • planinarsku stazu za Soline te poučnu stazu oko poluotoka Konštar sa pločicama koje imenuju razne vrste bilja uzduž staze 
  • geološki lokalitet najstarijih geoloških slojeva otoka Mljeta te put za vidikovac Veliki Gradac
  • spomenik oslobođenju Mljeta u II svj. ratu, 
  • meteorološku stanicu na Konštaru sa vidikovcem
  • Arheološki spomenici
  • Antički:
  • na vrhu Malog Gradca uz ruševine prapovijesne utvrde nađeni su rimski grobovi
  • između vrha Glavice i Malog Polja otkrivena je prapovijesna nekropola, evidentirana 1917. godine
  • na položaju Mali Gradac, istočno od sela otkriveni su ostaci prapovijesne utvrde i naselja, evidentirano 1917. godine

 

Izvor: web stranica NP Mljet

Otočić Sv. Marije

Na otočiću Sv. Marije, u južnom dijelu mljetskog Velikog jezera, nalazi se benediktinski samostan sa crkvom Sv. Marije. Njegova površina iznosi 0,5 ha. Sagrađen je u vremenu od 1177. do 1198. godine. Benediktinci su najprije na otočiću izgradili samostan a zatim i crkvu. Crkva je tijekom stoljeća mijenjala izgled pod naletom stilova, renesanse i baroka, ali je centralni dio romanički. Crkva sv. Marije u sklopu samostana jednobrodna je romanička (apulijska ) građevina podignuta po uzoru na onu koju su benediktinci imali u Monte Garganu. Pregrađena je i proširena u 16. stoljeću kada je na trijem postavljen grb Gundulića. Romanički je samostan više puta pregrađivan. Današnja je zgrada dvokatna renesansna građevina koju sa dvije strane omeđuje dvorište, a glavni trakt, prema dvorištu, ima arkadni hodnik. Na jugoistočnom je uglu izgrađena obrambena kula, pa sve građevine, uključujući i crkvu, čine obrambenu cjelinu. Samostan je također preuređen u renesansi, tako da sa crkvom tvori jedinstven sklop. 

Povijest samog samostana seže u daleku 1198. godinu kada je papa Inocent III. izdao dokument kojim posvećuje crkvu sv. Marije na istoimenom otoku u Velikom jezeru na Mljetu. Tada su benediktinci ustrojili samostan prema Pravilu sv. Benedikta. Benediktinci su se dugi niz godina uspješno brinuli o otoku i slaveći Boga živjeli u skladu sa prirodom. Među benediktincima tog samostana nalazimo mnoga značajna imena poput Mavra Vetranovića i Ignjata Đurđevića. 1345. godine benediktinci se odriču vlasti na dijelu otoka te Mljet dobiva Statut i Univerziju (općinu) u Babinom Polju. Formalno je bio pripojen Dubrovačkoj Republici 1410. godine. Samostan je nastavio s radom sve do 1809. godine kada se je došavši pod Napoleonovu vlast ugasio. Od tada se vlasnici otoka mijenjaju; samostanskom imovinom je upravljala država, a samostan je malo pomalo zanemarivan. 1960. godine preuređen je u hotel koji je u njemu ostao sve do 1991. godine. 1998. godine ruševan samostan je vraćen Dubrovačkoj biskupiji. 

Izvor: web stranica NP Mljet

 

55. rođendan NP Mljet

Nacionalni park Mljet, naše prvo morsko zaštićeno područje na Sredozemlju, oduševljava mnogobrojne posjetitelje bojama i mirisima netaknute prirode. Osnovan je 11. studenog 1960. godine i obuhvaća gotovo 5400 ha uključujući i morski pojas 500 m od obale, otočića i hridi te tako zauzima trećinu otoka Mljeta. Slana jezera, Malo i Veliko, najistaknutije su lokacije ovog područja te važan geološki i oceanografski fenomen. Cijela površina Parka iznimno je bogata životom, a o važnosti njegove zaštite svjedoče brojne endemske i ugrožene vrste. NP Mljet nije razočarao ni ljubitelje kulturne baštine zahvaljujući svojim brojnim arheološkim nalazištima i nasljeđu predaka kojim odišu stara otočna naselja.

 
©2017. RURALNA.hr Sva prava pridržana. Hvala na posjeti. Uvjeti korištenja
close
Pošaljite upit ...
Vaša poruka